Preskoči na sadržaj

Priče iz davnina

Duži tekstovi i istorijske priče, bogato ilustrovane.

Ljudi na Berlinskom zidu u novembru 1989. godineStrana istorija

Pad Berlinskog zida — zid koji je srušila jedna pogrešno pročitana rečenica

Nije bilo naredbe, ni plana, ni pucnja. Bio je jedan zbunjeni portparol koji je na konferenciji za novinare rekao dve reči viška.

5. septembar 2026.

Povlačenje srpske vojske preko albanskih planina u zimu 1915. godineDomaća istorija

Albanska golgota — zima u kojoj je jedan narod prešao planine

Umesto da se preda, cela srpska vojska sa civilima krenula je preko snegom zavejanih planina ka moru. Nazad se nije vratio svaki drugi.

4. septembar 2026.

Britanski i nemački vojnici u ničijoj zemlji tokom Božićnog primirja 1914.Strana istorija

Božićno primirje 1914 — noć kada su rovovi zapevali

Bez ijedne naredbe, na desetinama mesta duž fronta, vojnici su prestali da pucaju, izašli iz rovova i pružili jedni drugima ruku.

3. septembar 2026.

Hapšenje posle atentata u Sarajevu, 28. juna 1914. godineDomaća istorija

Sarajevo 1914 — pogrešno skretanje koje je pokrenulo svetski rat

Atentat je propao pre podne. Onda je vozač prestolonaslednika pogrešio ulicu i zaustavio se tačno ispred jednog od atentatora.

2. septembar 2026.

Zaplenjeni osmanski topovi ispred crkve u Kumanovu, 1912. godinaDomaća istorija

Kumanovo 1912 — bitka koja je počela greškom obeju strana

Dve vojske su se sudarile na terenu na kome nijedna nije očekivala onu drugu. Za dva dana rešeno je pitanje staro pet vekova.

1. septembar 2026.

Amundsenova ekspedicija na Južnom polu, decembar 1911. godineStrana istorija

Trka za Južni pol — pobednik sa psima, poraženi sa ponijima

Dve ekspedicije krenule su iste godine ka istoj tački. Jedna se vratila cela, druga nije uopšte. Razlika je bila u pripremi, ne u hrabrosti.

31. avgust 2026.

Prvi let braće Rajt 17. decembra 1903. godine kod Kiti HoukaStrana istorija

Dvanaest sekundi koje su podigle čoveka sa zemlje

Dva vlasnika radnje za bicikle rešila su problem nad kojim su se generacije naučnika mučile — i to zato što su prvi shvatili da leteti znači upravljati.

30. avgust 2026.

Titanik napušta luku u Sautemptonu 10. aprila 1912. godineStrana istorija

Titanik — brod koji nije smeo da potone

Najveći brod na svetu potonuo je na svom prvom putovanju, za dva sata i četrdeset minuta. Čamaca za spasavanje bilo je za nešto više od polovine putnika.

29. avgust 2026.

Kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga, fotografija iz 1903. godineDomaća istorija

Majski prevrat 1903 — noć u kojoj je nestala jedna dinastija

Grupa oficira ušla je u dvor i za nekoliko sati okončala vladavinu Obrenovića. Srbija je dobila novog kralja, a Evropa razlog da joj godinama okrene leđa.

28. avgust 2026.

Opsada Beograda 1789. godine, prikaz austrijske vojske pod komandom maršala LaudonaDomaća istorija

Kočina krajina — ustanak koji je bio proba za 1804.

Godine 1788. srpski dobrovoljci u austrijskoj službi oslobodili su deo Srbije. Za tri godine sve je vraćeno — ali su ljudi naučili da se može.

27. avgust 2026.

Alegorijski prikaz pobede princa Eugena Savojskog kod Sente, slika Paola de MateisaDomaća istorija

Senta 1697 — bitka dobijena zato što je neko dobro osmotrio reku

Osmanska vojska prelazila je Tisu preko pontonskog mosta. Eugen Savojski je stigao baš u trenutku kada je pola vojske bilo na jednoj, a pola na drugoj obali.

26. avgust 2026.

Sahranjivanje žrtava kuge u Turneu, minijatura iz 14. vekaStrana istorija

Crna smrt — kuga koja je za pet godina odnela trećinu Evrope

Stigla je brodovima iz Crnog mora 1347. godine. Do 1352. u nekim gradovima nije ostao živ ni svaki drugi stanovnik.

25. avgust 2026.

Kralj Jovan potpisuje Veliku povelju slobode 1215. godine, slika Čarlsa SimsaStrana istorija

Magna karta — dan kada je kralj morao da potpiše

Godine 1215. engleski baroni su svog kralja doveli na livadu kraj Temze i naterali ga da prizna da ni on nije iznad zakona.

24. avgust 2026.

Freska despota Stefana Lazarevića iz manastira ManasijeDomaća istorija

Despot Stefan i Beograd — grad koji je dobio pesmu umesto poreza

Početkom 15. veka Beograd je bio zapuštena granična tvrđava. Za dve decenije postao je prestonica — i dobio ljubavno pismo u prozi od sopstvenog vladara.

23. avgust 2026.

Prizrenski prepis Dušanovog zakonikaDomaća istorija

Dušanov zakonik — kad je sudija smeo da presudi i protiv cara

Zbornik od dvesta članova iz 1349. godine u kome piše da carevo pismo ne vredi ako je protivno zakonu. U 14. veku to je bila neverovatna rečenica.

22. avgust 2026.

Stari grafički prikaz manastira Hilandara na Svetoj GoriDomaća istorija

Hilandar — srpska kuća na Svetoj Gori

Otac i sin, veliki župan i monah, dobili su od cara ruševinu na grčkom poluostrvu. Osam vekova kasnije to je najvažnija srpska zadužbina van Srbije.

21. avgust 2026.

Glineni ratnici Terakota vojske tokom sastavljanja u SijanuStrana istorija

Terakota vojska — osam hiljada vojnika koji čuvaju mrtvog cara

Seljaci su 1974. kopali bunar i naišli na glinenu glavu. Ispod njihove njive ležala je cela armija prvog kineskog cara.

20. avgust 2026.

Zamišljeni prikaz unutrašnjosti Aleksandrijske biblioteke, crtež iz 19. vekaStrana istorija

Aleksandrijska biblioteka — kuća u kojoj je stalo znanje sveta

Grad u koji su carinici pretresali brodove tražeći knjige, a ne robu. I zagonetka koja traje: kako je biblioteka zaista nestala?

19. avgust 2026.

Bekstvo Spartaka i njegovih drugova iz gladijatorske škole u Kapui, slika Lodovika PoljagijaStrana istorija

Spartak — gladijator koji je uzdrmao Rim

Sedamdeset ljudi pobeglo je iz gladijatorske škole naoružano kuhinjskim noževima. Dve godine kasnije za njima je jurila cela rimska vojska.

18. avgust 2026.

Prizor iz bitke kod Maratona, slika iz 19. vekaStrana istorija

Maraton — dan kada je šačica Atinjana zaustavila carstvo

Godine 490. pre nove ere Atina je izašla na ravnicu kod Maratona protiv najveće sile tog doba — i pobedila. Otuda i trka koju danas svi znamo.

17. avgust 2026.

Brod Viktorija na Ortelijusovoj mapi iz 1590. godineStrana istorija

Smrt admirala i brod koji je obišao svet

Preko najvećeg okeana planete uz glad kakvu istorija mora ne pamti, pogibija zapovednika na tropskoj plaži — i jedan jedini brod koji se, sa 18 ljudi, vratio kući obišavši Zemlju. Završetak priče o Magelanovom putovanju.

1. avgust 2026.

Stara mapa Magelanovog prolaza i Ognjene zemljeStrana istorija

Pobuna i prolaz na kraju sveta

Tri broda u rukama pobunjenika, ledena zima i obala kojoj se ne vidi kraj. A onda — uzan trag vode među stenama, prolaz o kome je Magelan sanjao. Drugi deo priče o prvom putovanju oko sveta.

31. jul 2026.

Slika Vilhelma fon Kaulbaha koja prikazuje persijskog cara Kserksa tokom bitke kod SalamineStrana istorija

Bitka kod Salamine — kako je jedna laž spasla Grčku

Kralj koji je posmatrao boj sa zlatnog trona na obali, admiral koji je slagao neprijatelju u lice — i pomorska bitka koja je odlučila sudbinu antičke Grčke.

21. jul 2026.

Srednjovekovna ilustracija pogibije cara Mihaila Šišmana u boju kod VelbuždaDomaća istorija

Boj kod Velbužda — bitka koja je otvorila put srpskom carstvu

Kako je jedan uvređeni brak od pre dvadeset godina doveo do bitke 1330. godine koja je slomila bugarsku silu — a već godinu dana kasnije koštala krunu i samog srpskog pobednika.

21. jul 2026.

Stranica iz Oktoiha prvoglasnika, prve srpske štampane knjige iz 1494. godineDomaća istorija

Prva srpska štampana knjiga — Oktoih iz Cetinja

Samo četiri decenije posle Gutenberga, na Cetinju je nikla štamparija koja je Srbima podarila prvu štampanu knjigu — pre nego što ju je ugasila osmanska senka nad Balkanom.

21. jul 2026.

Otvaranje prvih modernih Olimpijskih igara na Panatinajskom stadionu u Atini 1896. godineStrana istorija

Atina, 1896. — dan kada su ponovo upaljene Olimpijske vatre

Posle skoro petnaest vekova tišine, jedan francuski barun je oživeo Olimpijske igre — a pobedu u prvoj maratonskoj trci odneo je grčki vodonoša koji je preko noći postao narodni heroj.

21. jul 2026.

Slika Fransoa Dibloa koja prikazuje pokolj u Vartolomejskoj noći u Parizu 1572. godineStrana istorija

Vartolomejska noć — venčanje koje se pretvorilo u pokolj

Trebalo je da bude svadba koja miri zaraćene strane u Francuskoj. Umesto toga, Pariz je osvanuo u krvi — a mladoženja koji je jedva umakao smrti kasnije je postao kralj i osnivač nove dinastije.

21. jul 2026.

Ferdinand Magelan, bakrorez iz 1810. godineStrana istorija

Pet brodova i jedna luda ideja

Godine 1519. iz Sevilje je isplovilo pet brodova sa zadatkom u koji niko pametan nije verovao: da stignu na istok ploveći na zapad. Ovako je počelo prvo putovanje oko sveta.

18. jul 2026.

Glavna kapija niške tvrđave na starom crtežuDomaća istorija

Niška tvrđava — kamena kapija između Istoka i Zapada

Zašto su svi — i Rimljani, i Vizantinci, i Osmanlije — gradili baš na istom mestu kraj Nišave, i kako je tvrđava sazidana da bude neosvojiva promenila gospodara dvaput u jednoj jedinoj godini.

16. jul 2026.

Juriš na Bastilju 14. jula 1789. godine, akvarel Žan-Pjera UelaStrana istorija

Pad Bastilje — dan kada je narod ušao u istoriju

Kako je 14. jula 1789. pariska gomila zauzela tvrđavu sa svega sedam zatvorenika — i time srušila čitav jedan svet.

16. jul 2026.

Slika Vinčenca Kamučinija koja prikazuje ubistvo Julija CezaraStrana istorija

Martovske ide — dan kada je Rim ubio Cezara

Zašto je 15. marta 44. godine pre nove ere grupa senatora sa bodežima ispod toga dočekala najmoćnijeg čoveka Rima — i kako je njihov pokušaj da spasu republiku doveo do njenog kraja.

14. jul 2026.

Slika bitke kod Getisburga iz 1863. godineStrana istorija

Američki građanski rat — zemlja podeljena na pola

Četiri godine rata između Severa i Juga odlučile su hoće li Amerika ostati jedna država — i hoće li u njoj biti robova.

12. jul 2026.

Luj XIV sa naslednicima, slika iz oko 1710. godine, pripisana Nikoli de LaržijeruStrana istorija

Burbonci — dinastija koja je sagradila Versaj, i onda ga izgubila

Od kralja koji je okončao verske ratove do kralja pogubljenog na giljotini: priča o francuskoj dinastiji koja je dala i Kralja Sunce i revoluciju koja mu je srušila potomke, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Car Maksimilijan I sa porodicom, slika Bernharda Štrigela iz oko 1516. godineStrana istorija

Habsburzi — porodica koja se ženila umesto da ratuje

Kako je jedna porodica iz švajcarskog zamka došla do carstva u kome sunce nije zalazilo — ne mačem, nego venčanim prstenom. Priča o Habsburzima, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Portret kralja Petra I KarađorđevićaDomaća istorija

Karađorđevići — porodica koja je čekala sto godina na presto

Od vožda ubijenog po nalogu suparnika do kralja koji je prešao albanske planine sa svojom vojskom: priča o dinastiji koja je presto čekala vek, a izgubila ga u jednoj noći 1941. godine, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Portret kneza Miloša Obrenovića, rad Uroša KneževićaDomaća istorija

Obrenovići — dinastija koja je Srbiju vratila na mapu

Od svinjarskog trgovca do kraljevske krune: priča o porodici koja je vladala Srbijom kroz ceo 19. vek — o knezu Milošu, ubijenom Mihailu i poslednjem kralju Aleksandru, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Zvanična fotografija ruske carske porodice iz 1913. godineStrana istorija

Romanovi — tri veka carstva koja se završilo u jednom podrumu

Od šesnaestogodišnjeg dečaka izabranog za cara do porodice streljane u Jekaterinburgu: priča o dinastiji koja je vladala najvećom zemljom sveta tri veka, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Porodica Henrija VIII, slika iz oko 1545. godineStrana istorija

Tjudori — dinastija koja je promenila Englesku

Tri generacije, pet krunisanih glava i jedan kralj sa šest žena: priča o porodici koja je za sto godina od ratom razorene Engleske stvorila veliku silu — sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Renesansna slika Svete Jelene sa krstom, Đovani Batista Čima da KonjeljanoDomaća istorija

Ime Jelena — od trojanske lepotice do srpskih carica

Jedno od najstarijih ženskih imena u istoriji nosile su i mitska uzročnica rata, i hrišćanska svetiteljka, i nekoliko najmoćnijih žena srednjovekovne Srbije.

12. jul 2026.

Ktitorski portret kralja Stefana Dečanskog i njegovog sina cara Stefana Dušana, manastir DečaniDomaća istorija

Ime Stefan — kruna koja je postala ime

Zašto se toliko srpskih srednjovekovnih vladara zvalo Stefan? Odgovor se ne krije u modi imena, već u samom značenju te reči.

12. jul 2026.

Vojna mapa prve austrougarske invazije na Srbiju, avgust 1914.Domaća istorija

Kolubarska bitka — pobeda ispisana na vojnoj mapi

Nadmoćnija austrougarska vojska stigla je do kapija Beograda. Onda je srpska komanda, čitajući teren kao mapu, izvela jedan od najvećih obrta Prvog svetskog rata.

12. jul 2026.

Predsednik Kenedi sa saradnicima na sastanku tokom Kubanske krizeStrana istorija

Kubanska kriza — trinaest dana kada je svet zadržao dah

U oktobru 1962. čovečanstvo je bilo bliže nuklearnom ratu nego ikada pre ili posle.

12. jul 2026.

Freska Loza Nemanjića iz Pećke patrijaršijeDomaća istorija

Loza Nemanjića — porodica koja je izgradila srednjovekovnu Srbiju

Dva veka, jedanaest vladara i jedna porodica: od velikog župana Stefana Nemanje do cara Uroša — priča o najslavnijoj srpskoj dinastiji, sa porodičnim stablom.

12. jul 2026.

Bronzana statua boginje Bastet sa mačjom glavom, Egipatski muzej u TorinuStrana istorija

Mačke u starom Egiptu — životinje zbog kojih je izgubljena bitka

U zemlji faraona mačka je bila svetinja: za njeno ubistvo sledila je smrtna kazna, porodice su za njom nosile žalost, a jedna persijska vojska iskoristila je tu ljubav kao ratno oružje.

12. jul 2026.

Marko Kraljević i Musa Kesedžija u dvoboju, narodna slika iz 19. vekaDomaća istorija

Marko Kraljević i Musa Kesedžija — mit o junaku jačem od junaka

Kako je najveći srpski epski junak, u stvarnom životu turski vazal, u narodnoj pesmi morao da se suoči sa protivnikom jačim od sebe — i pobedi ga uz pomoć jedne tajne koju mu je otkrila vila.

12. jul 2026.

Crtež sa Berlinske konferencije 1884. godine — evropski diplomati oko velike mape AfrikeStrana istorija

Podela Afrike — kontinent iscrtan lenjirom

Na konferenciji u Berlinu 1884. evropske sile podelile su Afriku — a da nijedan Afrikanac nije bio pozvan.

12. jul 2026.

Astronaut Edvin Oldrin na površini Meseca, misija Apolo 11Strana istorija

Sletanje na Mesec — mali korak koji je gledala cela planeta

Kako je trka dve supersile odvela čoveka na Mesec — i zašto je Armstrongova rečenica ušla u istoriju.

12. jul 2026.

Zbručki idol — kameni kip sa četiri lica, verovatno prikaz slovenskog boga SvetovidaDomaća istorija

Perun, Veles i bog sa četiri lica — zaboravljeni bogovi Slovena

Stari Sloveni nisu ostavili nijedan sopstveni zapisani mit — sve što znamo o njihovim bogovima sklopljeno je iz tuđih letopisa, arheoloških nalaza i narodnih verovanja koja su preživela hiljadu godina hrišćanstva.

12. jul 2026.

Josip Broz Tito u maršalskoj uniformi tokom Drugog svetskog rataDomaća istorija

Titovo „ne” Staljinu — 1948. godina koja je podelila komunistički svet

Kako se mala Jugoslavija usprotivila najmoćnijem čoveku istoka — i ostala na nogama.

12. jul 2026.

Freska kneza Lazara i kneginje Milice iz manastira LjubostinjeDomaća istorija

Žene koje su čuvale Srbiju — Jelena, Milica i Jefimija

Dok su kraljevi i knezovi ratovali, tri žene su gradile zadužbine, vodile državu i pisale stihove koji se čitaju i danas.

12. jul 2026.

Normanski konjanici i strelci u bici kod Hastingsa, prizor sa Bajeove tapiserijeStrana istorija

Bitka kod Hastingsa — dan koji je promenio Englesku

Kako je 14. oktobra 1066. jedna strela odlučila sudbinu ostrva i zauvek izmenila engleski jezik.

11. jul 2026.

Prikaz boja na Mišaru 1806. godine, slika Afanasija ŠeloumovaDomaća istorija

Boj na Mišaru — Karađorđeva najsjajnija pobeda

Kako je avgusta 1806. ustanička Srbija kod Šapca potukla veliku osmansku vojsku i ušla u epsku pesmu.

11. jul 2026.

Slika „Takovski ustanak", delo Đure Jakšića (1878)Domaća istorija

„Evo mene, eto vas — rat Turcima!" — Drugi srpski ustanak

Kako je na Cveti 1815. godine u Takovu podignut ustanak koji nije doneo samo pobede na bojnom polju, već i nešto ređe — pobedu za pregovaračkim stolom.

11. jul 2026.

Hanibalova vojska u snežnoj oluji pri prelasku preko Alpa, slika Vilijama TarneraStrana istorija

Hanibal prelazi Alpe — slonovi na krovu Evrope

Kako je 218. godine pre nove ere kartaginjanski vojskovođa izveo jedan od najsmelijih poduhvata u istoriji ratovanja.

11. jul 2026.

Slika Kolumbovog iskrcavanja na ostrvo San Salvador 1492. godine (Džon Vanderlin)Strana istorija

Putovanje na kraj sveta — kako je Kolumbo slučajno otkrio Ameriku

Tri mala broda, posada na ivici pobune i kapetan koji je do smrti verovao da je stigao u Aziju — priča o putovanju koje je promenilo mapu sveta.

11. jul 2026.

Grad i tvrđava Semendrija (Smederevo), bakrorez iz 1826. godineDomaća istorija

Pad Smedereva — poslednji dan srpske despotovine

Kako se 20. juna 1459. godine, bez ispaljene strele, ugasila srednjovekovna srpska država.

11. jul 2026.

Rozetski kamen izložen u Britanskom muzejuStrana istorija

Rozetski kamen — kamen koji je progovorio posle dve hiljade godina

Kako je jedna slučajno pronađena ploča pomogla mladom Francuzu da odgonetne hijeroglife — i vrati glas civilizaciji koja je ćutala petnaest vekova.

11. jul 2026.

Srpski vojnici uz artiljerijsko oruđe na Solunskom frontu, fotografija iz francuskog lista Le Miroir (1916)Domaća istorija

Proboj Solunskog fronta — kada je Srbija krenula kući

Priča o vojsci koja je prešla preko Albanije, oporavila se na Krfu i onda 1918. godine izvela proboj koji je ubrzao kraj Prvog svetskog rata.

11. jul 2026.

Ćele-kula na crtežu Feliksa Kanica iz 1863. godineDomaća istorija

Boj na Čegru i Ćele-kula — spomenik kakav svet ne pamti

Kako je pogibija Stevana Sinđelića i njegovih ustanika 1809. godine pretvorena u najjeziviji spomenik na Balkanu — koji je vremenom postao svetinja.

10. jul 2026.

Srpski vojnici u forsiranom maršu ka frontu, avgust 1914.Domaća istorija

Cerska bitka — prva saveznička pobeda u Velikom ratu

Kako je avgusta 1914. umorna i slabije naoružana srpska vojska na padinama Cera potukla austrougarsku silu — i zadivila ceo svet.

10. jul 2026.

Freska kralja Vukašina Mrnjavčevića iz manastira PsačaDomaća istorija

Marička bitka — noć u kojoj je palo Srpsko carstvo

Kako je jedne septembarske noći 1371. godine, na obali reke Marice, slomljena najveća srpska vojska pre Kosova — i zašto je ta zaboravljena bitka možda važnija od Kosovskog boja.

10. jul 2026.

Kralj Leonida pred bitku kod Termopila, slika Žaka-Luja Davida iz 1814. godineStrana istorija

Termopili — tri stotine Spartanaca na kapiji Grčke

Kako je šačica ratnika 480. godine pre nove ere tri dana zadržavala najveću vojsku koju je svet dotad video — i porazom ušla u legendu.

10. jul 2026.

Zlatna posmrtna maska faraona Tutankamona, fotografisana ubrzo pošto je izneta iz grobniceStrana istorija

Tutankamon — dečak-faraon koga je proslavila smrt

Kako je 1922. godine jedan uporni arheolog pronašao jedinu netaknutu faraonsku grobnicu — i zašto je beznačajni mladi vladar postao najslavniji Egipćanin u istoriji.

10. jul 2026.

Ruševine Pompeje sa Vezuvom u pozadiniStrana istorija

Pompeja — grad koji je zastao u jednom danu

Kako je erupcija Vezuva 79. godine sahranila ceo rimski grad — i sačuvala ga za nas, skoro netaknutog, skoro dve hiljade godina.

8. jul 2026.

Portret patrijarha Arsenija III Čarnojevića iz 1744. godineDomaća istorija

Velika seoba Srba — kada se ceo narod pokrenuo na sever

Kako je 1690. godine patrijarh Arsenije III poveo desetine hiljada ljudi preko Save i Dunava — i zauvek promenio mapu srpskog naroda.

8. jul 2026.

Slika ustanika sa bakljama i sabljama okupljenih oko vatre na zboru Prvog srpskog ustankaDomaća istorija

Prvi srpski ustanak — kako je počela borba za slobodu

Kako je pobuna protiv samovolje janičarskih dahija 1804. godine prerasla u prvi ozbiljan udarac Osmanskom carstvu na Balkanu.

7. jul 2026.

Ilustracija drvenog trojanskog konjaStrana istorija

Trojanski rat — mit koji je postao istorija

Vekovima se verovalo da je Troja samo Homerova izmišljotina — dok jedan opsednuti amater nije otkopao grad ispod brda u Turskoj.

6. jul 2026.

Prizor Kosovske bitke 1389. godineDomaća istorija

Kosovski boj — šta se zaista dogodilo 1389?

Mit i istina o najpoznatijoj bici srpske istorije — i zašto se pamti drugačije nego što se dogodila.

4. jul 2026.

Prizor pada Carigrada 1453. godineStrana istorija

Pad Carigrada — kraj koji je trajao hiljadu godina

Kako je 29. maja 1453. jedno carstvo starije od hrišćanstva u Evropi nestalo za jedan dan.

20. jun 2026.