
Kolubarska bitka — pobeda ispisana na vojnoj mapi
Decembra 1914. godine austrougarska vojska ušla je u Beograd. Srpska vojska bila je iscrpljena, gladna i bez municije, i sve je izgledalo kao pitanje dana kada će cela zemlja pasti. Umesto toga, usledio je jedan od najvećih preokreta Prvog svetskog rata — a njega je najbolje objasniti onako kako su ga isplanirali sami generali: gledajući u mapu.
Prva mapa — invazija koju je Srbija zaustavila
Rat je za Srbiju počeo avgustom 1914, kada je Austrougarska pokrenula prvu invaziju preko reke Drine i Save. Na mapi ispod vidi se raspored snaga: austrougarske armije (crveno) nadiru sa severa i zapada, dok se srpske armije (plavo) povlače prema unutrašnjosti, birajući teren za odbranu. Ta prva invazija završila se srpskom pobedom kod Cera — prvom savezničkom pobedom u celom Prvom svetskom ratu.
Druga mapa — povlačenje koje je bilo zamka
Austrougari su se vratili u novembru, ovoga puta jačim snagama, i potisnuli srpsku vojsku sve do linije duboko u unutrašnjosti zemlje — na mapi označene kao položaji od 5. novembra. Vojvoda Radomir Putnik naredio je dalje povlačenje, čak i predaju Beograda, iako je to izgledalo kao poraz. Ali povlačenje nije bilo bekstvo — bilo je zamka. Srpska vojska se skupljala, popunjavala redove i čekala trenutak kada će austrougarske linije, razvučene i iscrpljene, postati ranjive.

Protivnapad ucrtan plavom linijom
Na drugoj mapi vidi se ključni trenutak: linija od 30. novembra do 3. decembra, sa koje su srpske armije krenule u protivnapad. General Živojin Mišić, komandant Prve armije, procenio je — čitajući isti onaj teren koji je prethodno izgledao kao mesto poraza — da su austrougarske snage prenategle svoje linije i ostale bez rezervi. Naredio je juriš. Za samo nekoliko dana, srpska vojska probila je front i naterala neprijatelja u haotično povlačenje.
Beograd ponovo slobodan
Šesnaestog decembra 1914. srpska vojska ponovo je ušla u oslobođeni Beograd — dvanaest dana pošto ga je napustila. Austrougarska vojska, koja je krenula u rat uverena da će “kaznenu ekspediciju” protiv Srbije završiti za nekoliko nedelja, izgubila je u ovoj kampanji približno 270.000 vojnika. Kolubarska bitka pokazala je nešto što će se ponoviti i kasnije u ratu: da se bitke ne dobijaju samo brojem vojnika, već i umećem da se pravi trenutak prepozna na mapi.
Izvori i literatura
- A. Mitrović, Srbija u Prvom svetskom ratu, Beograd 1984.
- D. T. Bataković (ur.), Histoire du peuple serbe, Lausanne 2005.