
Ime Jelena — od trojanske lepotice do srpskih carica
Malo je imena koja se provlače kroz istoriju tako dugo kao Jelena. Poreklom iz starogrčkog jezika, verovatno je povezano sa rečju za “sjaj” ili “svetlost” — a nosile su ga žene koje su, svaka na svoj način, ostavile trag dovoljno jak da se pamti vekovima.
Jelena iz mita — lepotica koja je “pokrenula hiljadu brodova”
Najstarija Jelena o kojoj znamo nije istorijska, već mitska: Jelena Trojanska, čija je otmica, prema Homeru, izazvala Trojanski rat. Bila je toliko slavna da su je stari pisci opisivali kao ženu čije je lice “pokrenulo hiljadu brodova” ka Troji. Bila je ona ikad stvarna osoba ili ne, njeno ime otad je postalo sinonim za pogubnu lepotu.
Sveta Jelena — carica koja je pronašla krst
Nekoliko vekova kasnije, ime nosi sasvim drugačija žena: Jelena, majka rimskog cara Konstantina Velikog. Prema predanju, u dubokoj starosti otputovala je u Jerusalim i tamo pronašla ostatke Časnog krsta na kome je razapet Isus Hrist. Zbog toga je proglašena za svetiteljku, a njeno ime je preko pravoslavne tradicije stiglo i do srpskih zemalja — otuda i danas mnoge devojčice kod krštenja dobijaju ime po njoj.
Carice i kraljice srednjovekovne Srbije
U srpskoj istoriji, ime Jelena nosile su neke od najuticajnijih žena srednjeg veka. Kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I, otvorila je prvu poznatu školu za devojčice na ovim prostorima. Jelena, žena cara Stefana Dušana, bila je uz njega dok je Srbija dostigla vrhunac svoje srednjovekovne moći, a posle njegove smrti zadržala je značajan uticaj na dvoru.

Ime koje traje
Jelena Balšić, unuka kneza Lazara, ostala je upamćena po pismima punim mudrosti koje je pisala svom duhovniku, dok je vek kasnije Jelena Karađorđević nosila to ime kroz kraljevske dvorove Evrope. Od antičkog mita do današnjih dana, ime Jelena nosi zajedničku nit — žene koje su, u svojim vremenima, imale reč koja se pamtila.
Izvori i literatura
- Istorija srpskog naroda I–II, Srpska književna zadruga, Beograd 1981–1982.
- P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1971–1974.