
Univerzitet u Oksfordu stariji je od Asteškog carstva
Kada u istoriji poredimo stvari koje nam deluju “staro” i “veoma staro”, ponekad nas čeka iznenađenje. Evo jednog od najlepših: Univerzitet u Oksfordu stariji je od celog Asteškog carstva — i to ne za koju deceniju, nego za vekove.
Univerzitet iz dubokog srednjeg veka
U Oksfordu se predavalo još 1096. godine. Da to stavimo u naš okvir: u to vreme Evropom je krstario Prvi krstaški rat, a Stefan Nemanja, rodonačelnik Nemanjića, još se nije bio ni rodio. Pravi procvat Oksford je doživeo 1167. godine, kada je engleski kralj Henri II, posvađan sa Francuskom, zabranio svojim studentima da idu na univerzitet u Pariz — pa su se učeni ljudi slili u Oksford.
Od tada univerzitet radi bez prekida, što ga čini najstarijim univerzitetom engleskog govornog područja. Njegovi najstariji koledži — Juniversiti, Bejliol i Merton — osnovani su još u 13. veku. A jedan detalj savršeno opisuje koliko je sve to staro: koledž koji se zove Nju koledž, “Novi koledž”, osnovan je 1379. godine. Dakle, “novi” je već više od šest vekova.
A Asteci?
Asteci su svoju prestonicu Tenočtitlan — veličanstveni grad na jezeru, na čijem mestu danas leži Meksiko Siti — osnovali tek 1325. godine. Njihovo carstvo uzdiglo se još kasnije, sklapanjem saveza tri grada 1428. godine, a srušili su ga španski osvajači 1521. godine.
Drugim rečima: kada je u Oksfordu održano prvo predavanje, do osnivanja asteške prestonice ostalo je još više od dva veka. I ne samo to — ceo životni vek asteške civilizacije, od uspona do pada, stao je u jedan odeljak duge oksfordske istorije. Profesori koji su predavali kada je Tenočtitlan osnovan i oni koji su predavali kada je pao pripadali su istom, neprekinutom univerzitetu.

Stariji i od viljuške
Poređenja tu ne moraju da stanu, jer je Oksford stariji i od mnogih stvari koje smatramo “starinskim”. Stariji je od naočara, od papira u širokoj upotrebi na Zapadu, od Gutenbergove štamparske prese — knjige su se u njegovim bibliotekama vekovima prepisivale rukom. Stariji je i od viljuške za evropskom trpezom: prvi oksfordski studenti jeli su rukama i nožem, jer viljuška u Englesku stiže tek stotinama godina kasnije.
Na tom univerzitetu školovali su se brojni kraljevi, desetine britanskih premijera i mnogi nobelovci. A sledeći put kada vam nešto iz 14. ili 15. veka bude delovalo prastaro, setite se da je za oksfordske profesore to bila — novija istorija.
Izvori i literatura
- J. Catto (ur.), The History of the University of Oxford, Oxford 1984.