Preskoči na sadržaj
Slika 'Kserks na Helespontu' Adrijena Ginjea, 19. vek
Strana istorija

Kralj koji je kaznio more sa 300 udaraca bičem

10. jul 2026. · 1 min čitanja

Vladari su kroz istoriju kažnjavali neposlušne vojnike, izdajnike i pobunjene gradove. Ali persijski kralj Kserks otišao je korak dalje — kaznio je more.

Most koji je pojela oluja

Godine 480. pre nove ere Kserks je krenuo u veliki pohod na Grčku, sa vojskom kakvu svet do tada nije video. Da bi ogromna armija prešla iz Azije u Evropu, naredio je da se preko moreuza Helespont (današnji Dardaneli) sagrade dva pontonska mosta — od stotina brodova povezanih užadima.

Taman kada su mostovi bili gotovi, podigla se snažna oluja i raznela ih u paramparčad. Kserks je pobesneo. Graditeljima mostova naredio je da se odrube glave, a onda se okrenuo pravom krivcu — samom moru.

Trista udaraca za neposlušnu vodu

Po Herodotovom zapisu, kralj je naredio da dželati Helespontu udare trista udaraca bičem, da se u vodu bace okovi, a neki kažu i da se more žigoše usijanim gvožđem. Dok su bičevali talase, dželati su morali da izgovaraju poruku: „Gorka vodo, ovo ti je kazna od gospodara, jer si ga uvredila iako ti on ništa nažao učinio nije.“

Ilustracija bičevanja Helesponta po Kserksovom naređenju

Zanimljivo je da je kazna — bar kako se činilo — upalila. Novi mostovi, ovog puta sa jačom užadi, izdržali su, i persijska vojska je sedam dana i sedam noći bez prestanka prelazila u Evropu. Ali sreća nije dugo trajala: iste godine Grci su persijsku flotu potukli kod Salamine, a Kserks se preko istog tog Helesponta vratio kući — poražen.

Izvori i literatura

  • Herodot, Istorija, knjiga VII.
Podeli: