
Rimski car koji je nastupao kao gladijator
Rimski senatori navikli su na careve koji ratuju, upravljaju i sude — ali car koji lično nastupa u areni, kao plaćeni borac, bio je nešto sasvim drugo. Upravo to je radio car Komod, sin filozofa-cara Marka Aurelija.
Sin koji nije nasledio očeva interesovanja
Marko Aurelije ostao je upamćen kao mudri car-filozof. Njegov sin Komod, koji je vladao od 180. do 192. godine, imao je sasvim drugačije strasti — najviše od svega voleo je gladijatorske borbe, i to ne kao gledalac, već kao učesnik.
Herkul u carskoj togi
Komod se počeo pojavljivati u Koloseumu lično, boreći se protiv drugih gladijatora, pa čak i protiv egzotičnih životinja dovedenih iz svih delova carstva. Sebe je poistovećivao sa Herkulom i voleo je da se prikazuje obučen u lavlju kožu, sa toljagom u ruci — baš onako kako ga prikazuje i poznata rimska bista sačuvana do danas.
Naravno, borbe nisu bile poštene: protivnici su mu često bili ranjeni, naoružani tupim oružjem ili već iscrpljeni, tako da je pobeda bila praktično zagarantovana. Za svaki nastup tražio je i ogromne sume novca iz državne blagajne — na račun poreskih obveznika celog carstva.
Ludilo koje je koštalo glave
Rimska elita smatrala je da je ovakvo ponašanje ispod carskog dostojanstva, a Komodova sve veća megalomanija — u jednom trenutku čak je pokušao da preimenuje sam Rim po sebi — dodatno je urušavala njegov ugled. Na kraju je 192. godine ubijen u zaveri: pošto je pokušaj trovanja propao, davljenjem ga je usmrtio sopstveni trener rvanja.
Njegova vladavina, i naročito opsesija arenom, kasnije je poslužila kao inspiracija za lik cara u holivudskom filmu “Gladijator” — mada je stvarna istorija, kao i uvek, bila i čudnija i mračnija od filmske verzije.
Izvori i literatura
- D. Kelly, The Roman Empire: A Very Short Introduction, Oxford 2006.